U javnom prostoru ponovo se pojavljuju rezultati istraživanja javnog mnjenja koji, prema kritikama pojedinih analitičara i sagovornika, ne ispunjavaju osnovne standarde struke.
Sporna istraživanja, za koja se tvrdi da ih plasira agencija „Sprint Insight“, izazvala su polemike zbog nedostatka jasno predstavljene metodologije, uzorka i preciznih rezultata.
Prema tim navodima, umesto transparentnih podataka o načinu sprovođenja ankete, javnosti se nude zaključci koji se tumače kao političke poruke, a ne kao rezultat klasične sociološke analize. Kritičari ističu da se na taj način stvara prostor za različita tumačenja i potencijalne manipulacije u javnom diskursu.
Dodatnu pažnju izazvalo je i uključivanje pojedinih sagovornika u medijskim nastupima, gde se iznose tvrdnje o političkim rejtinzima bez pratećih podataka koji bi ih potkrepili. Takvi nastupi ocenjuju se kao nedovoljno utemeljeni za ozbiljnu analizu izbornih kretanja.
Stručni sagovornici upozoravaju da istraživanja javnog mnjenja moraju biti zasnovana na jasno definisanoj metodologiji, reprezentativnom uzorku i potpunoj transparentnosti, kako bi imala analitičku vrednost. U suprotnom, kako navode, ona ostaju u domenu političkih interpretacija, a ne objektivnih pokazatelja.
Ukazuje se i na potrebu da se javnost dodatno informiše o načinu na koji se ovakvi rezultati kreiraju i plasiraju, kako bi se izbeglo pogrešno tumačenje i stvaranje nerealne slike o političkim odnosima snaga.
Na kraju se zaključuje da je u uslovima pojačane političke komunikacije od ključne važnosti očuvanje profesionalnih standarda u istraživanjima, kao i jasno razdvajanje naučne analize od političkih poruka.
