Kašalj se često potcenjuje, ali upravo onaj kod bronhitisa ima prepoznatljiv zvuk i trajanje koji jasno upozoravaju.
Prema rečima pulmologa, upravo način na koji kašljemo, koliko dugo i šta ga prati, može biti ključ za prepoznavanje ove upale disajnih puteva.
Kako zvuči i ponaša se kašalj kod bronhitisa?
Bronhitis je upala bronhija, disajnih puteva koji sprovode vazduh do pluća. Kada su nadraženi i upaljeni, organizam reaguje kašljem kao odbrambenim mehanizmom.
Pulmolozi ističu da je za bronhitis tipičan:
- uporan kašalj koji traje danima, pa i nedeljama,
- kašalj koji je u početku suv, a zatim postaje produktivan,
- izbacivanje sluzi (šlauma), koja može biti bistra, beličasta, žuta ili zelenkasta.
Za razliku od „obične“ prehlade, gde kašalj često slabi nakon nekoliko dana, kod bronhitisa on ume da bude najizraženiji ujutru i noću, često remeteći san.
Zašto se kašalj menja?
Kako objašnjavaju pulmolozi, u ranoj fazi bronhitisa bronhije su iritirane, ali još uvek nema mnogo sekreta, pa je kašalj suv i nadražajan. Kako upala napreduje, počinje pojačano lučenje sluzi koju telo pokušava da izbaci, tada kašalj postaje „mokar“.
Ova promena je važan signal da se u disajnim putevima dešava nešto više od prolazne infekcije.
Kada kašalj nije bezazlen?
Prema mišljenju stručnjaka, lekaru se treba javiti ako:
- kašalj traje duže od 7–10 dana bez poboljšanja,
- prati ga osećaj pritiska ili bola u grudima,
- javlja se otežano disanje ili „svirenje“ u grudima,
- postoji povišena temperatura koja se vraća,
- sluz dobija tamnu, gustu ili krvavu boju.
Poseban oprez savetuje se kod starijih osoba, hroničnih bolesnika, pušača i dece, jer se kod njih bronhitis može brže komplikovati.
Akutni i hronični bronhitis, nije isto
Pulmolozi prave jasnu razliku između akutnog i hroničnog bronhitisa. Akutni najčešće nastaje kao posledica virusne infekcije i prolazi uz adekvatan odmor i terapiju. Hronični bronhitis, s druge strane, karakteriše dugotrajan kašalj koji traje mesecima, često je povezan sa pušenjem i zagađenim vazduhom i zahteva stalan lekarski nadzor.
Zašto nije dobro „trpeti“ kašalj?
Iako mnogi pokušavaju da kašalj „preguraju“, stručnjaci upozoravaju da nelečeni bronhitis može preći u upalu pluća ili ostaviti dugotrajne posledice po disajne puteve.
Kašalj nije bolest, ali jeste važna poruka organizma. Kada traje predugo ili se menja, to je znak da telo traži pomoć.
Zaključak
Nije svaki kašalj razlog za paniku, ali ni svaki za ignorisanje. Upravo kašalj kod bronhitisa ima svoje „pravila“ traje duže, menja karakter i često je praćen osećajem zamora i težine u grudima. Prepoznati ga na vreme znači sprečiti komplikacije i sačuvati zdravlje pluća.
Kako ističu pulmolozi, najbolja terapija počinje onda kada se simptomi ne potcenjuju, već slušaju.



















