Srpska pravoslavna crkva i vernici danas obeležavaju Duhovski ponedeljak, drugi dan velikog praznika Silaska Svetog Duha na apostole, poznatog i kao Sveta Trojica ili Duhovi. Ovaj praznik, koji se ubraja među najznačajnije u hrišćanstvu, slavi se tri dana, a u crkvenom kalendaru obeležen je crvenim slovom.
Duhovski ponedeljak posvećen je Svetom Duhu, trećem licu Svete Trojice, a praznovanje se nastavlja tokom čitave sedmice. Reč je o takozvanoj trapavoj nedelji, tokom koje se ne posti. U hramovima se služe svečane liturgije, a vernici se mole za zdravlje, mir i duhovno ukrepljenje.
U narodu su za ovaj dan vezana brojna verovanja i običaji. Prema jednom od najrasprostranjenijih verovanja, na Duhovski ponedeljak ne bi trebalo obavljati teške fizičke poslove, radove u kući niti poslove sa iglom i koncem. Verovalo se da oni koji ne poštuju praznik neće imati mira i blagoslova tokom godine, pa se dan provodio u molitvi, porodičnom okupljanju i odmoru.
Posebno su zanimljiva narodna verovanja koja se odnose na vodu. U pojedinim krajevima Srbije smatralo se da tokom Duhova ne treba ulaziti u reke i jezera, jer u vodi borave nečiste sile. Zbog toga se deci savetovalo da izbegavaju kupanje i boravak u blizini većih vodotokova.
S druge strane, postoje i običaji koji simbolizuju zdravlje i napredak. Devojke su se umivale vodom u kojoj je stajalo cveće od koga su pleteni venčići, verujući da će tako sačuvati lepotu i zdravlje tokom cele godine. U pojedinim delovima istočne Srbije verovalo se da će mladići koji na poklon dobiju venčić uskoro stati na „ludi kamen“.
Duhovski ponedeljak je dan mira, sabranosti i duhovne radosti. Vernici ga provode u krugu porodice, uz molitvu i odlazak u crkvu, podsećajući se značaja zajedništva, vere i poštovanja tradicije koja se vekovima prenosi sa kolena na koleno.



















