Babiš udara u srce Brisela: zahtev za reformu ETS-a kao test evropske energetske politike
Evropska unija se ponovo suočava sa ozbiljnim izazovom unutar sopstvenih redova. Češki premijer Andrej Babiš uputio je pismo liderima država članica, Evropskoj komisiji i Evropskom savetu, sa jasnom porukom: sistem trgovine emisijama ugljenika mora biti reformisan ako EU želi da obuzda rast cena energije i zaštiti sopstvenu privredu.
Kako prenosi agencija Rojters, Babiš je zatražio da se uvede ograničenje cene dozvola za emisije u okviru Sistema trgovine emisijama (ETS), kao i da se odloži uvođenje njegove druge faze. Taj potez predstavlja direktan izazov jednom od ključnih stubova evropske klimatske politike.
Kada zelena politika postane ekonomski teret
Sistem trgovine emisijama osmišljen je kao mehanizam koji treba da podstakne smanjenje zagađenja, ali poslednjih godina sve češće se dovodi u vezu sa rastom cena struje i gasa. Za zemlje poput Češke, čija industrija i dalje u velikoj meri zavisi od energetski intenzivnih sektora, visoke cene emisionih dozvola postaju direktna pretnja konkurentnosti.
Babiš u svom istupu ne dovodi u pitanje klimatske ciljeve EU, ali jasno poručuje da bez ekonomske realnosti i socijalne održivosti, zelena tranzicija može izgubiti podršku građana i privrede.
Pokušaj okupljanja „energetskog bloka“
Govoreći na konferenciji za novinare, češki premijer najavio je da će uoči neformalnog samita EU 12. februara pokušati da obezbedi podršku drugih ključnih zemalja, pre svega Francuske i Italije. Ukoliko uspe da formira širi front, Babišev predlog mogao bi da preraste iz nacionalne inicijative u ozbiljnu evropsku debatu.
To bi značilo i prvi veći organizovani otpor dosadašnjem načinu funkcionisanja ETS-a, koji Brisel godinama predstavlja kao nedodirljiv instrument klimatske politike.
Pukotine u evropskom konsenzusu
Istup Češke dolazi u trenutku kada sve više članica EU otvoreno govori o troškovima zelene tranzicije. Visoke cene energije, inflacija i pritisak na industriju doveli su do toga da se klimatska politika više ne posmatra samo kao moralno pitanje, već kao ozbiljan ekonomski faktor.
Babišev zahtev ogolio je jednu od ključnih dilema EU: kako pomiriti ambiciozne klimatske ciljeve sa potrebom da se očuva ekonomska stabilnost i socijalni mir.
Samit kao prelomni trenutak
Neformalni samit Evropske unije 12. februara mogao bi da postane prelomna tačka u raspravi o budućnosti ETS-a. Ukoliko Babiš uspe da dobije podršku većih ekonomija, Brisel će biti primoran da razmotri korekcije sistema koji je do sada bio simbol evropske klimatske odlučnosti.
Bez obzira na ishod, jedno je jasno: rasprava o ceni energije i načinu finansiranja zelene tranzicije više se ne može odlagati.
Evropa između ideala i realnosti
Pismo češkog premijera nije samo tehnički predlog izmene jednog mehanizma. Ono predstavlja političku poruku da Evropa ulazi u fazu u kojoj će morati da preispita ravnotežu između ideala i realnosti.
Da li će Brisel čuti upozorenje iz Praga ili će nastaviti dosadašnjim kursom, pokazaće već naredne nedelje. U oba slučaja, energetska politika ostaje jedno od najosetljivijih i najpolitičnijih pitanja budućnosti Evropske unije.



















