Deveti maj i ove godine obeležava se širom sveta kao simbol pobede nad fašizmom i sećanje na kraj Drugog svetskog rata u Evropi, jednog od najtežih i najkrvavijih sukoba u istoriji čovečanstva. Ovaj datum predstavlja podsetnik na milione žrtava, razaranja bez presedana i konačan poraz nacističke Nemačke, čija je kapitulacija označila kraj rata na evropskom tlu.
Nemačka je akt o bezuslovnoj kapitulaciji potpisala u noći između 8. i 9. maja 1945. godine u berlinskom predgrađu Karlshorst, u prisustvu predstavnika savezničkih sila. Dok se u većem delu zapadne Evrope Dan pobede obeležava 8. maja, u Rusiji i nekadašnjim sovjetskim republikama slavi se 9. maja, zbog vremenske razlike u trenutku stupanja kapitulacije na snagu.
Istoričari podsećaju da je Drugi svetski rat odneo između 60 i 70 miliona života, a ogroman teret borbe protiv nacizma podneo je Sovjetski Savez, koji je imao milionske žrtve tokom ratnih operacija na Istočnom frontu. Upravo zbog toga, u Moskvi se tradicionalno organizuje velika vojna parada u čast veterana i stradalih u borbi protiv fašizma.
Prva velika Parada pobede održana je 24. juna 1945. godine na Crvenom trgu, kada su sovjetski vojnici marširali kao simbol konačnog sloma nacističke ideologije. Danas, osam decenija kasnije, ovaj datum ostaje snažan podsetnik na cenu mira i značaj očuvanja istorijskog sećanja.
U brojnim državama Evrope organizuju se komemoracije, polaganja venaca i minut ćutanja za sve žrtve rata, dok politički lideri u svojim porukama ističu važnost borbe protiv ekstremizma, mržnje i revizije istorije. U Srbiji se Dan pobede tradicionalno obeležava državnim ceremonijama i odavanjem pošte stradalima u antifašističkoj borbi.
Iako je rat u Evropi okončan kapitulacijom Nemačke, Drugi svetski rat zvanično je završen tek nekoliko meseci kasnije, predajom Japana u septembru 1945. godine. Posledice tog globalnog sukoba i danas oblikuju međunarodne odnose, a Dan pobede ostaje jedan od najznačajnijih datuma savremene svetske istorije.



















