Naslage u arterijama nastaju tiho, ali vremenom opterećuju srce i mogu dovesti do ozbiljnih posledica. Obratiti pažnju.
Šta se dešava u arterijama?
Naučno gledano, najveći neprijatelj arterija je ateroskleroza: proces u kome se na zidovima krvnih sudova talože masnoće, holesterol i kalcijum. Vremenom, ovi naslazi sužavaju prolaz za krv i čine zidove arterija krućim. Srce tada mora da radi jače kako bi „proguralo“ krv, što povećava rizik od povišenog pritiska, infarkta i moždanog udara.
Dobra vest je da način ishrane ima direktan i dokazan uticaj na to koliko će ovaj proces biti brz ili spor.
Zašto nije važno samo šta jedemo, već i koliko često?
Naše telo ne reaguje samo na pojedinačne obroke, već na navike. Kada često unosimo hranu bogatu zasićenim mastima, trans-mastima i šećerom, nivo „lošeg“ LDL holesterola u krvi raste. Taj holesterol se lakše lepi za zidove arterija i pokreće upalni proces.
S druge strane, redovni, umereni obroci bogati vlaknima, zdravim mastima i antioksidansima pomažu telu da održi ravnotežu. Vlakna, na primer, deluju kao „čistači“, vezuju deo holesterola u crevima i sprečavaju da on dospe u krv.
Hrana koja štiti arterije
Nauka je prilično jasna po ovom pitanju. Ishrana koja najviše koristi arterijama uključuje:
- povrće i voće, posebno zeleno lisnato i bobičasto,
- integralne žitarice,
- ribu bogatu omega-3 masnim kiselinama,
- maslinovo ulje i orašaste plodove.
Ove namirnice smanjuju upalu, poboljšavaju elastičnost krvnih sudova i pomažu u održavanju normalnog krvnog pritiska.
Šta srcu najviše smeta?
Prekomerna konzumacija prerađene hrane, brze hrane, industrijskih slatkiša i slanih grickalica povezuje se sa ubrzanim oštećenjem arterija. Nije problem u povremenom „izletu“, već u tome da takva hrana postane svakodnevica.
Male promene, veliki efekat
Istraživanja pokazuju da već nekoliko nedelja uravnoteženije ishrane može dovesti do snižavanja holesterola i poboljšanja funkcije krvnih sudova. Arterije imaju iznenađujuću sposobnost da se oporavljaju – ali samo ako im damo šansu.
Zaključak
Zdravlje srca ne počinje u bolnici, već u kuhinji. Svaki obrok je mala odluka koja vremenom gradi ili narušava arterije. Ne radi se o strogim dijetama, već o pametnim, održivim navikama koje srcu omogućavaju da radi ono što najbolje zna, da nas održi u životu.



















