Starović je poručio da bi uključivanje Zapadnog Balkana u Šengen ojačalo bezbednost i stabilnost cele Evrope.
U autorskom tekstu objavljenom nedavno, Starović ističe da bi takav potez bio „dobar i opipljiv korak“, ne samo za građane Srbije i drugih zemalja Zapadnog Balkana, već i za ,,strategijsku bezbednost celog kontinenta”.
Šengen kao instrument bezbednosti
Za razliku od niza političara koji o Šengenu govore isključivo u kontekstu slobodnog kretanja, Starović naglašava bezbednosni aspekt. On ukazuje da integracija Zapadnog Balkana u šengenski prostor, uz ispunjavanje svih standarda, može jačati evropsku sposobnost da kontroliše i koordiniše nadzor granica na čitavom jugoistoku Evrope.
Ovakva pozicija dobija na težini u trenutku kada EU intenzivno radi na unapređenju spoljnih granica, razvoju zajedničkih mehanizama za borbu protiv ilegalne migracije i hibridnih pretnji, uključujući saradnju u oblasti sajber bezbednosti i borbe protiv dezinformacija.
Izazovi i pitanje izvodljivosti
Starović, međutim, ne prikriva da je put ka šengenskoj integraciji složen i puna izazova. On postavlja pitanje: da li je to uopšte realno i izvodljivo u bliskoj budućnosti? i ne daje jednostavan odgovor. Umesto toga, koristi poznatu češku poslovicu da ukazuje na potrebu za zajedničkim razmišljanjem i vizijom:
„Ko misli da to može, i ko misli da to ne može, u oba slučaja ima pravo”.
Starović podseća da je ideja o uključivanju regiona u Šengen već izneta i u drugim evropskim krugovima, na primer, od strane češkog premijera Andreja Babiša, koji je još 2021. ukazao da bi to bio konkretan doprinos evropskoj bezbednosti, uz napomenu da prvo treba ispuniti sve kriterijume.
Kako bi to uticalo na region?
Prema Staroviću, otvaranje šengenske perspektive za Zapadni Balkan moglo bi imati više pozitivnih efekata:
- produbljivanje ekonomske saradnje sa EU,
- jačanje bezbednosne koordinacije na spoljnim granicama,
- olakšavanje legalnih tokova ljudi i robe, uz bolju kontrolu ilegalnih.
On ističe da bi, posebno za Srbiju, ova perspektiva mogla biti važan tačka spajanja evropskih politika, ukoliko se ona implementira na način koji ne ugrožava sopstvene bezbednosne interese.
Šire evropske rasprave i regionalni kontekst
Dok Starović govori o eventualnim koristima, pitanje šengenske integracije regiona ostaje predmet šire debate u EU. Odluke o uvođenju novih članica u Šengen donose se jednoglasno, a neke zemlje članice izražavaju rezerve zbog migracionih i bezbednosnih izazova.
Istovremeno, unutar samog regiona još postoje problemi koji utiču na evropsku perspektivu, uključujući proces evropskih integracija koji je nejednak u različitim zemljama i zahteva dublje reforme u oblasti vladavine prava i bezbednosnih mehanizama.
Zaključna ocena
Stav Nemanje Starovića, da bi uključivanje Zapadnog Balkana u Šengen moglo doneti konkretne bezbednosne koristi za Evropu, predstavlja jednu od važnijih, ali i rizičnih teza u tekućoj evropskoj diskusiji o budućnosti integracija. On time problem ne sagledava samo kao formalno-pravno pitanje već kao strateški izbor koji može uticati na celu arhitekturu evropske bezbednosti i saradnje.



















