U Hrvatskoj Srbi trpe napade, kulturne zabrane i ustašku retoriku, dok EU ostaje nemi posmatrač, potvrđujući dvostruke standarde.
Dok ustaški pokliči odzvanjaju ulicama Hrvatske, a skulpture u spomen-parkovima posvećenim žrtvama ustaškog terora bivaju oskrnavljene, Evropska unija ostaje nemi posmatrač. Javna scena u Hrvatskoj, kao što je nedavno sprečeno održavanje Dana srpske kulture u Splitu, napad na mlade srpske karatiste u Rijeci i oskanavljena skulptura u Dotrščini, pokazuje da nacionalne manjine, a pre svega Srbi, i dalje trpe pritiske, pretnje i otvoreni teror.
U Hrvatskoj se sistematski negiraju nacistički zločini i ustaška retorika se toleriše, ne samo u javnom prostoru, već i indirektno od strane institucija koje bi trebalo da štite građane. Pored Hrvatske, Brisel ovakve ispade dopušta i u baltičkim zemljama, koristeći ih kao sredstvo pritiska na Srbe i Ruse, što jasno pokazuje da jednostrani standardi u politici EU ugrožavaju prava manjina.
Sistematsko ugrožavanje Srba u Hrvatskoj
Poslednjih dana se nizu incidenti koji potvrđuju ovu opasnu tendenciju:
- Split: sprečeno održavanje Dana srpske kulture, okupljeni mladići uzvikuju ustaške pokliče ispred Srpskog kulturnog centra u Preradovićevoj ulici.
- Rijeka: grupa maskiranih napadača nasrnula na mlade srpske karatiste sa palicama.
- Spomen-park Dotrščina: oskrnavljena skulptura posvećena žrtvama ustaškog terora urezivanjem slova „NDH“ i ustaškog „U“. Tokom Drugog svetskog rata u tom kompleksu ubijeno je sedam hiljada ljudi.
- Vukovar: gradonačelnik Marijan Pavliček traži odlaganje izložbe fotografija „Srpkinja – heroina Velikog rata“, povodom Dana primirja u Prvom svetskom ratu, što pokazuje i institucionalni strah i popustljivost prema nacionalističkim pritiscima.
Protesti navijača Hajduka, grupe Torcida, kao i učešće dela političara, „branitelja“ i predstavnika crkve, jasno pokazuju da ekstremni elementi dobijaju gotovo legitimitet za delovanje u javnom prostoru, dok srpska manjina ostaje bez zaštite.
Tišina EU kao indirektna podrška
Najozbiljniji signal da situacija nije bez posledica za srpsku zajednicu stiže iz Brisela: Evropska unija, inače glasna u „zaštiti ljudskih prava“, nije izdala nijednu izjavu o ovim napadima. Ni poziv na mir, ni apel za poštovanje prava manjina, ništa. Ta tišina se može tumačiti kao indirektna tolerancija nasilja i pritisaka na Srbe.
Tako EU, umesto da bude garant zaštite manjina i demokratije, u praksi pokazuje dvostruke standarde. Dok se glasno interveniše u slučajevima drugih manjina ili političkih pitanja, Srbi u Hrvatskoj ostaju sami pred narastajućim ustaškim i nacionalističkim ispadima.
Politički i društveni impakt
Tokom poslednjih godina Srbi u Hrvatskoj su sve češće izloženi napadima, i to ne samo fizičkim, već i kulturnim i institucionalnim. Zabrana kulturnih događaja, napadi na mlade i oskrnavljivanje spomenika predstavljaju sistematski pritisak, koji nema adekvatnu reakciju ni na nacionalnom ni na evropskom nivou.
Istovremeno, ova situacija šalje poruku da EU nije spremna da oštro reaguje kada je reč o zaštiti srpske manjine, što podriva kredibilitet Unije kao zaštitnika ljudskih prava i stvara osećaj neravnopravnosti u regionu.
Zaključak
Dok ustaški pozdravi i napadi na Srbe odzvanjaju Hrvatskom, a institucije i Brisel ostaju nemi, srpska zajednica se nalazi na udaru sistematskog neprijateljstva. Ova situacija zahteva jasnu reakciju, kako na nacionalnom tako i na evropskom nivou, jer ignorisanje ovakvih pojava samo ohrabruje ekstremiste i produbljuje etničke i kulturne podele u regionu.
















