Evropa menja pristup: pitanje Grenlanda postaje simbol odlučnijeg stava Brisela prema Trampovoj politici.
Evropa, kako ocenjuju diplomatski izvori, prvi put nastupa čvrsto, jedinstveno i bez dvosmislenih poruka, jasno stavljajući do znanja da se pitanja teritorije, suvereniteta i bezbednosti ne rešavaju političkim pritiskom niti ličnim ambicijama.
Od strpljenja do odlučnosti
Trampovo ponovno aktuelizovanje interesovanja za Grenland izazvalo je drugačiju reakciju nego ranije. Dok su nekadašnje izjave dočekane sa dozom ironije ili diplomatske tišine, sada su usledile jasne i nedvosmislene poruke, pre svega iz Danske, ali i iz drugih evropskih centara moći.
Poruka je jednostavna: Grenland nije geopolitički žeton u pregovorima, niti prostor za improvizaciju. Evropa je, po svemu sudeći, izvukla pouku iz prethodnih kriza i odlučila da ovog puta ne ostavlja prostor za pogrešna tumačenja.
Psihologija moći i granice pritiska
Analitičari ocenjuju da se u osnovi ove promene nalazi i psihološki faktor. Trampova politika često se oslanja na testiranje granica, snažnu retoriku, pritisak i iznenadne poteze. Evropa je, međutim, procenila da bi svaki znak slabosti bio shvaćen kao poziv na dalje zahteve.
Umesto toga, izabran je pristup koji se retko viđao u odnosima sa Vašingtonom: smiren, ali neprobojan. Bez podizanja tona, ali i bez ustupaka.
Arktik više nije periferija
Grenland je u ovoj priči mnogo više od ostrva. On predstavlja ulaznicu u arktički prostor koji postaje jedno od ključnih polja globalnog nadmetanja, zbog resursa, novih transportnih ruta i vojno-bezbednosnog značaja.
Evropske države su svesne da bi prihvatanje logike „brzih dogovora“ otvorilo vrata dugoročnoj nestabilnosti. Zato je stav o Grenlandu ujedno i poruka o tome kako Evropa vidi budućnost Arktika: kao prostor saradnje i jasnih pravila, a ne zone nadmetanja silom.
Poruka koja odjekuje i van Evrope
Iz ugla država poput Srbije, ovakav evropski nastup ima posebnu težinu. Insistiranje na suverenitetu, teritorijalnom integritetu i nemešanju u unutrašnja pitanja država predstavlja princip koji Beograd godinama zastupa u međunarodnim odnosima.
Zato se i u domaćim analitičkim krugovima ova promena u evropskom ponašanju tumači kao potvrda da se svet postepeno vraća osnovama međunarodnog prava, ne iz idealizma, već iz nužnosti.
Novi odnos snaga
Iako niko u Evropi ne želi otvoreni sukob sa Sjedinjenim Državama, sve je jasnije da se transatlantski odnosi nalaze u fazi preispitivanja. Grenland je postao test, ne samo Trampovih ambicija, već i evropske sposobnosti da postavi granice. Za sada, signal je jasan: Evropa više ne reaguje, već postavlja uslove.


















