Sukobi nakon napada na Iran podigli cene energenata, dok tržišta strahuju od mogućih poremećaja u snabdevanju i globalnih ekonomskih posledica.
Cene nafte zabeležile su najveći dnevni rast u poslednje četiri godine usled eskalacije sukoba na Bliskom istoku. Nakon što su Sjedinjene Američke Države i Izrael izvele napade na ciljeve u Iranu, tržišta su reagovala strahom da bi moguće zatvaranje Ormuskog moreuza, jednog od ključnih pomorskih prolaza za transport nafte, moglo izazvati značajne poremećaje u globalnom snabdevanju energentima.
Američki predsednik izjavio je da će vojna ofanziva, koju je nazvao operacija Epski bes, biti nastavljena sve dok se ne ostvare postavljeni ciljevi. On je naglasio da će Sjedinjene Države koristiti sve raspoložive mehanizme kako bi osigurale bezbednost i stabilnost u regionu.
Izrael je istovremeno nastavio vazdušne udare na ciljeve u Iranu i na pozicije Hezbolaha u Libanu, što je usledilo nakon iranskih raketnih napada na vojne i infrastrukturne objekte u više zemalja regiona. Ova razmena udara produbila je strahove od šire regionalne nestabilnosti i mogućeg dugoročnog uticaja na svetska energetska tržišta.
Ekonomski analitičari upozoravaju da bi produženi sukobi mogli dodatno podići cene energenata i uticati na inflaciju u mnogim zemljama. Tržišta će u narednom periodu pažljivo pratiti razvoj situacije, dok se diplomatski napori usmeravaju ka smanjenju tenzija i sprečavanju dalje eskalacije.



















