SAD pojačavaju pritisak na UN, uslovljavajući finansiranje reformama, dok novac postaje ključno oružje u globalnoj diplomatiji.
Sjedinjene Američke Države ne odustaju od namere da temeljno preoblikuju sistem Ujedinjenih nacija, koristeći svoju finansijsku i političku težinu kao glavni instrument pritiska. Na to je jasno ukazao američki ambasador pri UN Majkl Volc, koji je poručio da će Vašington nastaviti da zahteva duboke institucionalne reforme globalne organizacije, nakon što su SAD tokom prošle godine napustile desetine agencija UN i značajno smanjile finansijske doprinose.
Poruka iz Vašingtona je nedvosmislena: bez reformi, nema punog finansiranja. Ova strategija, iako kontroverzna, predstavlja nastavak politike započete tokom administracije američkog predsednika Donalda Trampa, kada su Sjedinjene Države odbile da uplaćuju obavezna sredstva za redovni i mirovni budžet UN, uz istovremeno rezanje dobrovoljnih donacija brojnim specijalizovanim agencijama.
Amerika kao najveći finansijer i najglasniji kritičar
Iako su SAD tradicionalno najveći pojedinačni donator Ujedinjenih nacija, upravo ta činjenica služi kao osnova za sve oštriju retoriku američkih zvaničnika. U Vašingtonu se sve češće ističe stav da trenutni sistem UN pati od birokratske inertnosti, nedovoljne transparentnosti, preklapanja nadležnosti i slabih mehanizama kontrole trošenja novca.
Američka strana smatra da organizacija, kakva je danas, ne odgovara izazovima savremenog sveta, od globalne bezbednosti i migracija, do humanitarnih kriza i klimatskih promena. Zbog toga se insistira na reformi upravljačkih struktura, smanjenju troškova i većoj odgovornosti agencija koje raspolažu milijardama dolara.
Napuštanje agencija i smanjenje donacija: signal, a ne povlačenje
Iako se u javnosti često govori o „povlačenju Amerike“ iz sistema UN, američki zvaničnici odbacuju takve ocene. Napuštanje pojedinih agencija i uskraćivanje sredstava, tvrde u Vašingtonu, nije odustajanje od multilateralizma, već pokušaj da se on učini efikasnijim.
SAD su, prema tim navodima, spremne da nastave finansiranje i saradnju, ali isključivo pod uslovom da UN pokažu spremnost na promene. Upravo zato američki pritisak ima karakter političkog uslovljavanja, a ne izolacionizma.
Avganistan: humanitarna linija ostaje otvorena
Uprkos oštroj politici prema institucijama UN, Vašington naglašava da humanitarna pitanja ostaju prioritet. Ambasador Volc je potvrdio da će Avganistan u narednim nedeljama dobiti prvu uplatu Sjedinjenih Država namenjenu programima koji se sprovode kroz sistem UN.
Ta odluka pokazuje da, iako kritikuju institucionalne slabosti, SAD ne žele da prekinu pomoć stanovništvu u kriznim područjima. Međutim, i u tom segmentu insistira se na strožoj kontroli raspodele sredstava i sprečavanju zloupotreba.
Budućnost UN između reformi i političkih podela
Američki pritisak otvara šire pitanje budućnosti Ujedinjenih nacija. Dok jedan deo članica podržava zahteve za reformama, drugi strahuje da finansijsko uslovljavanje podriva osnovne principe multilateralne saradnje.
Jasno je, međutim, da bez Sjedinjenih Država UN teško mogu da funkcionišu u punom kapacitetu. Zato će naredni period biti obeležen intenzivnim pregovorima, političkim nadmudrivanjima i pokušajima da se pronađe kompromis između efikasnosti i globalne solidarnosti.
Jedno je sigurno: američka poruka je već poslata, a sudbina reformi UN u velikoj meri zavisiće od toga da li će globalna organizacija uspeti da odgovori na zahteve svog najmoćnijeg i najizdašnijeg člana.
















