Srbija bi već u septembru mogla da napravi važan korak ka obezbeđivanju novog pravca snabdevanja prirodnim gasom, pošto je Grčka najavila potpisivanje sporazuma o pristupanju Vertikalnom gasnom koridoru. Reč je o strateškom energetskom projektu koji će povezati Grčku, Bugarsku, Rumuniju, Moldaviju, Ukrajinu, Mađarsku, Slovačku i Srbiju, sa ciljem diverzifikacije izvora i pravaca snabdevanja prirodnim gasom.
Prema rečima grčkog ministra zaštite životne sredine i energetike Stavrosa Papastavrua, veoma je izvesno da će u septembru biti potpisani sporazumi sa operaterima iz Srbije i Severne Makedonije, čime bi se ove dve zemlje zvanično priključile ovom važnom regionalnom energetskom projektu. On je podsetio da su predstavnici Srbije već izrazili interesovanje za učešće na ministarskim sastancima i razgovorima sa operatorima transportnih sistema.
Vertikalni gasni koridor ima za cilj da omogući sigurnije i raznovrsnije snabdevanje prirodnim gasom za zemlje jugoistočne i centralne Evrope, oslanjajući se na infrastrukturu i terminale za tečni prirodni gas u Grčkoj. Na taj način region dobija dodatnu energetsku sigurnost i veću otpornost na moguće poremećaje na globalnom tržištu energenata.
Papastavru je istakao da je Grčka već postala jedno od najvažnijih energetskih čvorišta regiona. Dok je ranije u tu zemlju stizalo oko šest milijardi kubnih metara prirodnog gasa namenjenih isključivo domaćoj potrošnji, danas kroz grčki sistem prolazi oko 17 milijardi kubnih metara, od čega se čak 11 milijardi transportuje ka drugim evropskim državama.
Za Srbiju ovaj projekat predstavlja značajan korak u daljem jačanju energetske bezbednosti i stvaranju novih mogućnosti za snabdevanje prirodnim gasom. Novi koridor doprineće većoj stabilnosti energetskog sistema, većoj sigurnosti za privredu i građane, ali i snažnijem povezivanju Srbije sa evropskom energetskom infrastrukturom.
Najava pristupanja Vertikalnom gasnom koridoru predstavlja još jednu potvrdu da Srbija nastavlja da razvija svoju energetsku infrastrukturu i širi mogućnosti snabdevanja strateški važnim energentima. Ulaganje u nove energetske pravce i regionalnu saradnju doprinosi dugoročnoj energetskoj stabilnosti, ekonomskom razvoju i većoj sigurnosti snabdevanja, što ostaje jedan od ključnih prioriteta države u narednom periodu.

















